Blog

Osim sreće sta još donosi bela detelina?

Očigledno da se u svakoj generaciji zadržala praksa koja je oplemenila mnogima detinjstvo, tokom boravka u prirodi jedna od omiljenih dečijih aktivnosti je traženje deteline sa četiri lista. Izgleda da je oduvek postojala ta tedencija u nama, da još od malih nogu  budemo kovač svoje sreće. Pravo je umeće ili srećna okolnost pronaći jednu takvu, određeni izvori procenjuju da se na svakih 10 000 jedinki bele deteline pojavi jedna sa četiri lista, još ređe su one sa pet i više listova. Šarolike legende o detelini kruže od mesta do mesta, pošto je rasprostranjena u celoj Evropi i delovima  Azije, Afrike i Amerike, žitelji ovih predela gaje raličite živopisne mitove o njoj. Drevni narodi koji su praktikovali magiju i čarobnjaštvo poštovali su prirodu i verovali u  različita čarobna svojsta biljaka, bela detelina nije izostala iz njihovih praksi. Verovalo se da detelina sa četiri lista budi psihičke moći, sa tri pronalazaču obezbeđuje zaštitu,a sa dva se koristila za ljubavne čini. Možda baš preko tih prastarih praksi i tradicija, pa od druida, staroslovenske tradicije, čak i preko hrišćanstva, detelina je uspela da postane i da se zadrži do danas kao univerzalni simbol sreće za ljude širom sveta.

Da li bela detelina stvarno donosi sreću? Da, ova biljka zaista donosi za one koji umeju da se raduju i tuđoj sreći. Svaka detelina pa i ona “obična” sa tri lista pravo je malo čudo za sve, tome u prilog govori činjenica da kao samonikla biljka rado je viđen gost pašnjaka, voćnjaka i ratarskih površina. Da poljoprivrednici nemaju korist od ove biljke davno bi joj uništili reputaciju koju uživa u svetu i naravno proglasili je za naruženi korov. Ali pošto obogaćuje zemljište azotom, zahvaljujući masivnom sitemu korenja na kome žive specijalne bakterije koje vezuje azot iz vazduha i doprinosi plodnosti tla, ratari je vole. Većina vrsta detelina ima razgranato duboko korenje, kod određenih vrsta koren doseže i do 11 metara u dubinu, tako da su odlične saveznice u zažtiti tla od erozije i suzbijanju korova.  Dok se većina od ostalih 300 članica ove vrste pravo uspinje ka nebu, bela detelina se izdvaja na mnogo načina, njena stabljika vodoravno puže po zemlji i sa strane pruža beličaste korenčiće iz stabla. Zahvaljujući tome što je razvila sistem stolona , tj. izdanaka koji pužu po površini tla, bela detelina popravlja nepravilnosti u travnjaku tako što zauzima prazan prostor. U ratarskim i stočarskim krugovima koristila se generacijama u nazad, poznato je da je u pitanju stara krmna sorta, i zahvaljujući raznim benefitima igra ključnu ulogu u ishrani stoke. Na teritoriji  Škotske jako je poštovana, predstavlja drugi najčešći prekrivač tla na zasejanom delu zemljišta. U Britaniji je najvažnija pašnjačka biljka od 17. veka, ne izaziva nadimanje kod stoke, povećava mlečnost krava, sadrži visok procenat proteina ( čak 22%) i vitamina. Osim za ispašu stoke, igra značajnu ulogu u ishrani divljih ptica tokom zimskog perioda. Pošto pripada porodici mahunarki zajedno sa  sojom, graškom, sočivom i pasuljem, bela detelina je hranljiva i za ljude. Donosi pozitivne rezultate po naše zdravlje, mogu se konzumirati sirovi listovi i mladi cvetovi, ili semenke kao začin i osušeni cvetovi u formi čaja.

Možda najzanimljiviji delovi ove biljke su njeni cvetovi, koji rastu zajedno u cvast, ali identifikuju se kao beli cvet tj. glava deteline koja poseduje između 20 do 100 malih nezavisnih cvetova. Nije teško primetiti da je bela detelina istinski prijatelj pčela i ostalih oprašivača, pored toga što je izvanredan proizvođač nektara, osmislila je neobičan sistem kako bi olakšala oprašivačima posao. Kada se jedan od cvetića opraši on oslobađa prostor ostalim mladim cevtovima, oprašeni cvetovi gube boju i polako klonu, tako da insekti ne gube vreme u potrazi za nektarom već odmah uočavaju mlado neoprašeno, zadravo, cveće na vrhu.  Zahvaljujući medonosnim osobinama poznata je pod nazivom „pčelinji hleb“ , cvetići se mogu sisati a užitak je osiguran jer je sadržaj šećera u nektaru i do 60%. Iskusni pčelari su svesni velikog potencijala saradnje između pčela i bele deteline, tako da gaje čitave plantaže ovog medonosnog cveća, med od bele deteline je karakterističan i izuzetno cenjen, cena dostiže i do 25 evra za pola kilograma meda.

Ove fantastične činjenice su izuzetna prilika da i mi učinimo ovaj svet boljim mestom, gajite i čuvajte biljke koje donose sreću i možda se baš vama posreći.

Podeli ovu priču

Nedavne blog priče